Ko nasleđuje po zakonu i u kom redosledu
Kada nema testamenta, ko će naslediti imovinu određuje zakon kroz takozvane nasledne redove. Mnogi misle da automatski sve nasleđuje najbliži srodnik, ali pravila su preciznija. U ovom tekstu objašnjavam nasledne redove u Srbiji na jednostavan način.
Šta su nasledni redovi
Nasledni red je grupa srodnika koji nasleđuju zajedno. Dok postoji makar jedan naslednik iz prvog reda, naslednici iz nižih redova ne nasleđuju ništa. Ova pravila primenjuju se u ostavinskom postupku.
Prvi nasledni red
Čine ga deca ostavioca i bračni supružnik. Nasleđuju na jednake delove. Ako je neko od dece preminulo, njegov deo nasleđuju njegova deca (unuci ostavioca).
Drugi nasledni red
Ako ostavilac nema potomke, nasleđuju bračni supružnik i roditelji ostavioca. Supružnik dobija jednu polovinu, a roditelji drugu polovinu na jednake delove.
Treći nasledni red
Ako nema ni potomaka ni roditelja, nasleđuju babe i dede ostavioca, odnosno njihovi potomci. U ovom redu bračni supružnik više ne nasleđuje.
Zakonsko i testamentalno nasleđivanje
Nasledni redovi važe kada nema testamenta. Ako testament postoji, poštuje se volja ostavioca uz zaštitu nužnog dela. Kada se nasledi nepokretnost, sledi i uknjižba naslednika u katastar.
Često postavljana pitanja
Ko nasleđuje u prvom naslednom redu?
Prvi nasledni red čine deca ostavioca i njegov bračni supružnik. Oni nasleđuju na jednake delove.
Šta ako ostavilac nema decu?
Tada nasleđuje drugi nasledni red: bračni supružnik i roditelji ostavioca. Supružnik dobija polovinu, a roditelji drugu polovinu.
Da li supružnik uvek nasleđuje?
Bračni supružnik nasleđuje u prvom i drugom naslednom redu. U trećem redu (babe i dede) supružnik više ne učestvuje.
Da li testament menja nasledne redove?
Da. Ako postoji punovažan testament, primenjuje se volja ostavioca, uz ograničenje nužnog dela koji pripada najbližim naslednicima.