Kompletan vodič kroz nasleđivanje, cenu kod notara i rokove (2026)
Kada izgubite blisku osobu, na tugu se ubrzo nadoveže i pitanje koje malo ko razume: šta sad treba uraditi sa imovinom koju je ostavila. Ko nasleđuje stan, kako se prepisuje, da li mora preko suda ili može kod notara. Ovaj vodič vam objašnjava ceo ostavinski postupak u Srbiji korak po korak, jezikom koji se razume, sa cenama i rokovima za 2026. godinu.
Šta je ostavinski postupak
Ostavinski postupak (ostavinska rasprava) je sudski postupak u kome se utvrđuje ko su naslednici preminule osobe, koja imovina čini zaostavštinu i u kom delu svako nasleđuje. Bez pravnosnažnog rešenja o nasleđivanju, naslednici ne mogu pravno da raspolažu imovinom, ne mogu da prodaju nasleđeni stan niti da ga prepišu na svoje ime u katastru.
Iako se zove sudski, od 2014. godine ovaj postupak u najvećem broju slučajeva vodi javni beležnik (notar), kome sud poverava predmet. Na sud se ide samo ako postoji spor među naslednicima.
Kako se pokreće ostavinska rasprava
Ovo je deo koji najviše ljudi iznenadi: ostavinski postupak ne morate sami da pokrećete. On se pokreće po službenoj dužnosti.
Postupak teče ovako:
- Matičar prijavljuje smrt. Kada se smrt upiše u matičnu knjigu umrlih, matičar je dužan da u roku od 30 dana dostavi izvod nadležnom sudu.
- Sud poverava predmet notaru. Osnovni sud na čijoj teritoriji je preminuli imao poslednje prebivalište donosi rešenje i prosleđuje predmet javnom beležniku.
- Notar sastavlja smrtovnicu. Notar poziva članove porodice da daju podatke o naslednicima i imovini.
- Zakazuje se ročište. Na ročištu se naslednici izjašnjavaju da li prihvataju ili se odriču nasledstva.
- Donosi se rešenje o nasleđivanju. Kada postane pravnosnažno, ono je dokaz vlasništva.
Ako iz nekog razloga sud ne pokrene postupak (na primer, smrt nije uredno prijavljena), postupak može pokrenuti svako zainteresovano lice podnošenjem predloga sudu.
Ostavinski postupak kod notara: cena i tok
Pošto većinu ostavina danas vode notari, najčešće pitanje je koliko to košta. Nagrada javnog beležnika za ostavinski postupak određuje se prema vrednosti zaostavštine, po zvaničnoj Javnobeležničkoj tarifi.
| Vrednost zaostavštine | Okvirna nagrada notara |
|---|---|
| do 1.000.000 din | oko 6.000 do 9.000 din |
| 1 do 6 miliona din | oko 9.000 do 18.000 din |
| 6 do 12 miliona din | oko 18.000 do 30.000 din |
| preko 12 miliona din | progresivno, po tarifi + PDV |
Napomena: iznosi su okvirni i na njih se dodaje PDV. Tačnu nagradu uvek potvrdite kod konkretnog notara, jer zavisi od procenjene vrednosti zaostavštine.
Koliko traje ostavinski postupak
Ako među naslednicima nema spora, ostavinska rasprava se obično završi za 2 do 6 meseci od prijave smrti. Kada postoji spor (oko toga ko je naslednik ili šta ulazi u zaostavštinu), predmet ide na sud i može trajati znatno duže, ponekad i godinama.
Najčešći uzroci kašnjenja su nepotpuna dokumentacija, neslaganje naslednika i neuknjižena imovina preminulog.
Šta sa nasleđenim stanom
Kada dobijete pravnosnažno rešenje o nasleđivanju, ono je vaš dokaz vlasništva. Ali da biste mogli da prodate ili pravno raspolažete nasleđenom nekretninom, morate je upisati na svoje ime u katastar. O tome kako teče taj upis pisali smo posebno u vodiču za podnošenje zahteva za upis u katastar.
Pre nego što išta preduzmete sa nasleđenom nekretninom, proverite njeno stanje kroz list nepokretnosti, jer se dešava da je imovina preminulog bila neuknjižena ili sa teretom.
Mnogi naslednici se odluče da nasleđeni stan prodaju, naročito kada ih ima više pa žele da podele novac. U toj situaciji se isplati imati nekoga ko vodi ceo proces, jer kod nasleđenih nekretnina greške u papirologiji i proceni vrednosti umeju da budu skupe. Ako razmišljate o prodaji stana nakon ostavine, kolega je podelio lično iskustvo o prodaji stana koje vam može pomoći oko procene i izbora agencije.
Porez na nasleđe nekretnine
Nasleđivanje nekretnine može povlačiti porez na nasleđe, ali zavisi od naslednog reda:
- Prvi nasledni red (deca, supružnik, roditelji) je oslobođen poreza na nasleđe.
- Drugi nasledni red (braća, sestre, babe, dede) plaća 1,5% na vrednost nasleđa.
- Ostali naslednici plaćaju 2,5%.
Detaljnije o stopama, rokovima i obrascima pisaćemo u posebnom tekstu o porezu na nasleđe. Posle prepisa nekretnine, kao novi vlasnik postajete obveznik godišnjeg poreza na imovinu.
Često postavljana pitanja
Da li ostavinski postupak mora preko notara?
U najvećem broju slučajeva da, jer sud poverava predmet javnom beležniku. Na sud se vraća samo ako među naslednicima postoji spor koji notar ne može da reši.
Šta ako ne pokrenem ostavinski postupak?
Pravo na nasleđe ne zastareva, pa postupak možete pokrenuti i godinama kasnije. Problem je praktičan: bez rešenja o nasleđivanju ne možete prodati, pokloniti niti uknjižiti nasleđenu imovinu na svoje ime.
Mogu li da se odreknem nasledstva?
Da. Na ostavinskom ročištu možete dati izjavu o odricanju. Važno je znati da se odričete i imovine i eventualnih dugova, i da je izjava neopoziva. O posledicama odricanja pisaćemo posebno.
Ko nasleđuje ako nema testamenta?
Primenjuje se zakonsko nasleđivanje po naslednim redovima. Prvi nasledni red čine deca i supružnik, koji nasleđuju na jednake delove.
Zaključak
Ostavinski postupak deluje komplikovano, ali se u praksi za većinu porodica svede na nekoliko meseci čekanja i jedno ročište kod notara. Najvažnije je da pripremite dokumentaciju na vreme i da, ako se radi o nekretnini, odmah posle rešenja sredite upis u katastar. Time izbegavate probleme kada budete hteli da raspolažete nasleđenom imovinom.